Iza Helikopterske hitne medicinske službe (HHMS) godina je dana rada tijekom koje su timovi HHMS-a imali ukupno 1397 intervencija, što potvrđuje spremnost i učinkovitost službe koja djeluje kao nadopuna zemaljskoj i pomorskoj izvanbolničkoj hitnoj medicinskoj službi.
Prvi civilni HHMS u Republici Hrvatskoj s radom je započeo 30. ožujka 2024. godine paralelno iz četiri baze – Osijeka, Rijeke, Splita i Zagreba, a dan kasnije, baš na Uskrs prošle godine, zabilježio je prvu intervenciju na Malom Lošinju. Od tada broj intervencija kontinuirano raste, a najviše ih bilježe timovi HHMS-a Split, ukupno 629, pri čemu su čak 491 intervenciju imali na otocima. Slijede ih riječki timovi HHMS-a s 550 intervencija, od čega se njih 392 odnose na pružanje hitne medicinske skrbi životno ugroženim pacijentima na otocima. U odnosu na jadranski dio RH koji karakterizira velika razvedenost obale, u kontinentalnom dijelu bolja je cestovna infrastruktura, ali i dostupnost primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene skrbi. Stoga su, očekivano, timovi HHMS-a smješteni u kontinentalnim bazama imali manji broj intervencija, zagrebački 163 te osječki 55. Uz to, usluge HHMS-a u kontinentalnom dijelu RH dostupne su za vrijeme dnevne vidljivosti, dok su u jadranskom dijelu od srpnja prošle godine dostupne 24 sata dnevno.
Primarna uloga timova HHMS-a je zbrinjavanje kritično oboljelih i/ili ozlijeđenih pacijenata na mjestu intervencije i tijekom njihova prijevoza u odgovarajuću bolnicu u skladu sa smjernicama i protokolima za njihovu aktivaciju koje je propisao HZHM. Timovi HHMS-a imali su ukupno 1303 takve intervencije, od čega 93 primarne i 1210 sekundarnih intervencija. Preostale 94 intervencije odnose se na međubolničke intervencije, odnosno na prijevoz životno ugroženih pacijenta između dvije bolničke zdravstvene ustanove. Primarne intervencije podrazumijevaju pružanje hitne medicinske skrbi pacijentu odlaskom tima HHMS-a izravno na mjesto intervencije odmah po primitku poziva i njegov prijevoz u bolnicu tercijarne razine zdravstvene zaštite, dok se sekundarne odnose na preuzimanje hitnog pacijenta od zemaljskog tima hitne medicinske službe i njegov prijevoz na daljnje bolničko liječenje.
Najučestaliji razlog izlaska tima HHMS-a na intervenciju bile su kardiovaskularne bolesti (20 %), zatim zbrinjavanje osoba s dijagnozom traume (18 %) te neurološki poremećaji (11 %).
HHMS je služba od strateške važnosti, ne samo za sustav hitne medicine, već za cjelokupan zdravstveni sustav RH jer osigurava još dostupniju medicinsku skrb, posebno na otocima na kojima su timovi HHMS-a imali 67,8 % intervencija. Dosad su timovi HHMS-a intervenirali na području svih županija RH, a zahvaljujući dimenzijama i tehničkim karakteristikama specijaliziranih helikoptera koji se koriste za HHMS operacije u proteklih godinu dana značajno je povećan broj sletnih mjesta za vrijeme dnevne vidljivosti. Uz uobičajena mjesta slijetanja, timovi HHMS-a su hitnu medicinsku skrb pružali i na netipičnim mjestima, uključujući plaže, molove, autoceste i lokalne ceste, ali i na dosad hitnoj medicinskoj službi nepristupačnim terenima, poput Velebita.
