Helikopterska hitna medicinska služba (HHMS) krenula je s radom u subotu, 30. ožujka 2024. godine, paralelno iz sve četiri baze – Osijeka, Rijeke (Krk), Splita (Brač) i Zagreba. Usluge HHMS-a u kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske dostupne su za vrijeme dnevne vidljivosti, dok će u jadranskom dijelu, od 30. lipnja 2024. biti dostupne 24 sata dnevno. Realizacijom ovog strateškog projekta, osigurana je brza i dostupna hitna medicinska skrb svim građanima i posjetiteljima RH, uključujući otoke, ruralna i udaljena područja.
Olakšan pristup hitnim pacijentima
Primarna uloga HHMS-a je zbrinjavanje kritično oboljelih i/ili ozlijeđenih pacijenata na mjestu intervencije i tijekom njihova prijevoza u odgovarajuću bolnicu, a upravo zahvaljujući specijaliziranim helikopterima, Airbusu H145 koji se koristi za obalne baze, te Airbusu EC135 koji se koristi za kontinentalne baze, olakšan je pristup hitnim pacijentima jer vanjske dimenzije i tehničke karakteristike navedenih helikoptera omogućavaju slijetanje na različite i znatno manje površine. Time se izravno utječe na brzinu zbrinjavanja hitnih pacijenata i uvelike skraćuje njihov prijevoz do odgovarajuće bolnice, što je posebno važno za udaljena i teško dostupna područja, gdje je brzina odgovora često ograničena geografskim i infrastrukturnim izazovima.
Hitni pacijenti prevozit će se u kliničke bolničke centre
Prilikom odabira lokacija baza, u obzir su uzeti brojni relevantni faktori, uključujući postojeću zrakoplovnu infrastrukturu te raspoložive resurse za rad baza u skladu s EU regulativom, kao i postojeću infrastrukturu za slijetanje i polijetanje helikoptera u neposrednoj blizini bolničkih centara koji na raspolaganju imaju osoblje i opremu za pružanje najviše razine zdravstvene skrbi životno ugroženim pacijentima, a to su klinički bolnički centri Rijeka, Osijek i Split te Klinička bolnica Dubrava. Time se za hitne pacijente postižu najbolji zdravstveni ishodi, a ova praksa uobičajena je i u drugim zemljama Europske unije. Uz navedeno, u obzir su uzeti meteorološko-klimatski uvjeti, topografske karakteristike terena, gustoća naseljenosti, prometna povezanost i prometno opterećenje, turistički pokazatelji, rasprostranjenost i učestalost pojavljivanja slučajeva zdravstvenih stanja koja zahtijevaju hitnu medicinsku skrb itd.
Vrste hitnih zračnih medicinskih intervencija
HHMS će provoditi tri vrste intervencija, primarne, sekundarne i međubolničke za akutno životno ugrožene pacijente. Primarne intervencije podrazumijevaju pružanje hitne medicinske skrbi pacijentu odlaskom tima HHMS-a izravno na mjesto intervencije odmah po primitku poziva i, ovisno o lokaciji intervencije, njegov prijevoz u jedan od kliničkih bolničkih centara Rijeka, Osijek i/ili Split te u Kliničku bolnicu Dubrava. Sekundarne intervencije odnose se na preuzimanje prethodno zbrinutog pacijenta od zemaljskog tima HMS-a i njegov prijevoz na daljnje bolničko liječenje u četiri spomenute bolnice, a međubolničke intervencije na prijevoz hitnog pacijenata između dvije bolničke zdravstvene ustanove.
Uspostava civilnog HHMS-a značajan je iskorak ne samo za sustav hitne medicine, već za cjelokupan zdravstveni sustav. Ustrojem ove službe RH postavlja nove standarde u pružanju hitne skrbi, osiguravajući da svaki građanin može računati na najvišu razinu medicinske skrbi kada je to najpotrebnije.